Nekoliko podataka o vinogradu

---

Vinarija trenutno raspolaže sa 3,5 hektara vinograda od ukupno planiranih7 hektara za uzgoj vinove loze. Za 2019. godinu je planirano povećanje površine vinograda na 4 ha. Vinograd, vlasništvo vinarije podignut je na južnoj strani valovitog terena sa nadmorskom visinom od 180 do 240 metara visine i blagim nagibom od 15 do 20% koji obezbjeđuje optimalnu drenažu tla nakon proljetnih padavina.

Kontinentalna klima sa hladnim zimama zahtijeva stalnu zaštitu loze tokom zime. Nakon toplih i suvih ljeta slijedi blaga i sunčana sezona jeseni, koja omogućava optimalno dozrijevanje grožđa za kasne sorte vinove loze (Cabernet, Syrah). Površinski sloj zemljišta je slojevita glinovita-iloviča obogaćena zeljezom na kiseloj bazi bogatoj magnezijumom. Zbog mogućnosti visokog zadržavanja vode, glina osigurava dovoljnu količinu vode za vinovu lozu i sprečava stres biljke u suvim, vrućim ljetnim mjesecima.

Sortiment u vinogradu odabran je tako da je zastupljenost crnih sorti 60%, a ostatak od 40% čine bijele sorte grožđa. Zastupljene crne sorte su: Pinot noir, Cabernet Sauvignon, Cabernet Franc, Syrah, Frankovka i Merlot. Od bijelih sorti vinove loze dominira Chardonnay, a slijedi ga Riesling.

Priroda tla sa svojom teksturom omogućava upotrebu visokokvalitetnih na kiselost tolerantnih podloga (3309 C i 101-14 MG) koje sortama vinove loze omogućavaju normalan razvoj i osiguravaju zadovoljavajuće visok kvalitet grožđa. Uzgojni oblik čokota je Guyot jednokraki i Guyot dvokarki za sortu Cabernet Sauvignon sa kombinovanom rezidbom i vezivanjem luka na visini od 2 metra. Broj čokota po hektaru je 5.000 komada.

Za sortu Syrah praktikuje se Gobelet – uzgojni oblik, kako bi se lastari zimi kada se temperature spuštaju i ispod – 20 ° C mogli prekrivanjem površinskim slojem zemljišta zaštititi od izmrzavanja.

Međuredni prostor u vinogradu održava se ostavljenjem zatravljenog pojasa ili primjenom površinskog plitkog oranja. Redni prostor održava se redovnim okopavanjem, bez primjene herbicida ili bilo kojeg drugog vida hemijske zaštite. Zaštita vinove loze u borbi protiv gljivičnih oboljenja obavlja se najčešće kombinacijom sumpora i bakrenih formulacija. Kako bi se smanjila upotreba hemijskih sredstava u zaštiti loze od bolesti i štetočina primjenjuju se i mnoge dopunske radnje u vinogradu kao što su: uklanjanje pupoljaka, uklanajanje suvišnih i nerodnih lastara rezidbom na zeleno, defolijacija (odstranjivanje lišća u zoni grozda), prevršivanje lastara, a sve to u cilju ostvarivanja željenog prinosa i dobijanja što kvalitetnijeg grožđa, uzimajući u obzir klimatske prilike tokom vegetacije. Osnovni cilj vinarije je ostvarivanje godišnjeg prinosa od oko 30 hl po hektaru.